Azijski stršljen u Europi: Zašto Vespa velutina predstavlja veliku prijetnju pčelama

Diljem Europe pčelari su sve zabrinutiji zbog novog predatora koji ugrožava pčelinje zajednice: azijskog stršljena (Vespa velutina). Ova vrsta potječe iz jugoistočne Azije, a tijekom posljednjih dvadesetak godina brzo se proširila europskim kontinentom. Njegova prisutnost predstavlja ozbiljan ekološki izazov ne samo za pčele već i za sustave oprašivanja o kojima ovisi velik dio proizvodnje hrane.

Kako je azijski stršljen stigao u Europu

Azijski stršljen prvi je put zabilježen u Europi 2004. godine u Francuskoj. Pretpostavlja se da je uvezen slučajno kroz međunarodnu trgovinu, najvjerojatnije u pošiljkama robe iz Azije. Od tada se proširio u brojne zemlje uključujući Španjolsku, Portugal, Italiju, Belgiju i Nizozemsku. Prema Europskoj komisiji, Vespa velutina danas je klasificirana kao invazivna strana vrsta od značaja za Europsku uniju.

Zašto su azijski stršljeni opasni za pčele

Azijski stršljeni izuzetno su učinkoviti predatori pčela. Često lebde ispred ulaza u košnice i hvataju pčele radilice koje se vraćaju s paše. Nakon što uhvate pčelu, uklanjaju dio tijela bogat proteinima i odnose ga svojim ličinkama kao hranu. Znanstvena istraživanja pokazala su da jedna kolonija stršljena može tijekom jedne sezone pojesti tisuće pčela, što predstavlja veliki pritisak na pčelinje populacije.

Europske pčele nisu prilagođene ovom predatoru

U Aziji su se lokalne vrste pčela razvijale zajedno s ovim predatorom i razvile određene obrambene strategije. Neke azijske pčele mogu okružiti stršljena i vibracijom mišića podići temperaturu u takozvanoj ‘toplinskoj kugli’, čime ubijaju predatora. Europska medonosna pčela (Apis mellifera) nije evoluirala uz ovu vrstu i zato nema jednako učinkovite obrambene mehanizme.

Jesu li azijski stršljeni opasni za ljude

Azijski stršljeni uglavnom nisu agresivni prema ljudima ako se nalazimo daleko od njihovog gnijezda. Međutim, kao i drugi stršljeni, mogu postati obrambeni ako je gnijezdo uznemireno. Njihov ubod je bolan i kod osjetljivih osoba može izazvati alergijske reakcije. Budući da gnijezda mogu sadržavati tisuće jedinki, slučajno približavanje gnijezdu može predstavljati određeni rizik.

Zašto je zaštita oprašivača važna

Pčele i drugi oprašivači ključni su za poljoprivredu i bioraznolikost. Velik dio proizvodnje voća, povrća i sjemena ovisi o oprašivanju kukcima. Kada invazivni predatori poput azijskog stršljena smanjuju populacije pčela, posljedice se mogu osjetiti u cijelim ekosustavima i sustavima proizvodnje hrane.

Izvori

Europska komisija – Invasive Alien Species

https://ec.europa.eu/environment/nature/invasivealien/list/index_en.htm

Znanstvena studija o predaciji pčela od strane vrste Vespa velutina

https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0006320712002572