Njegovanje čuvara prirode: Zaštita oprašivača za našu budućnost”🐝

Njegovanje čuvara prirode: Zaštita oprašivača za našu budućnost”🐝

U zamršenoj tapiseriji prirode nezamjenjiva uloga oprašivača u očuvanju ekosustava i sigurnosti izvora hrane ne može se precijeniti. Bez oprašivača, pčela. Muha, osa, leptira I mnogih drugih, naš izvor hrane bio bi ugrožen, a mnoge bi se biljne vrste suočile s prijetnjom propadanja i konačnog nestanka. Više od 80% autohtonih cvjetnica ovise o njihovom oprašivanju. Bez tog unakrsnog oprašivanja većina biljaka ne bi imala plodove niti sjemenke. To ne samo da ugrožava opstanak prirode, već predstavlja i značajan rizik za opstanak ljudi i gospodarstva.

Zabrinjavajući statistički podaci otkrivaju hitnu potrebu za usklađenim naporima za zaštitu naših oprašivača. Trenutno je jedna od deset vrsta pčela i leptira pod prijetnjom izumiranja, što naglašava ozbiljnost situacije. Nadalje, nevjerojatne četiri od pet vrsta usjeva i divljih cvjetnica uvelike se oslanjaju na životinjsko oprašivanje, dodatno naglašavajući vitalnu ulogu oprašivača u održavanju bioraznolikosti i održavanju prirodne ravnoteže ekosustava.

Vizija njegovanja i zaštite oprašivača nije samo želja već i temelj Strategije EU za bioraznolikost do 2030. Iako broj pčelara i košnica raste, to nije dovoljno s obzirom na dramatičan pad broja divljih oprašivača u EU. Inicijative Europske komisije, poput one pokrenute 2018., nisu imale značajan učinak na zaustavljanje ovog trenda. Nove Inicijative EU za oprašivače zauzele su snažan stav, postavljajući obvezu preokrenuti pad divljih oprašivača do 2030. Ovi strateški ciljevi imaju za cilj poboljšati naše razumijevanje smanjenja broja oprašivača, riješiti njegove uzroke i posljedice, podržati postojeće građanske inicijative i mobilizirati cjelokupno društvo da se kolektivno angažira u zaštiti ovih vitalnih bića.

Pčelinje zajednice jednako kao i divlji oprašivači ugrožene su prvenstveno radi upotrebe pesticida, posebno neonikotinoida, koji su povezani s poremećajem ponašanja pčela, njihovom dezorijentacijom i smanjenom sposobnošću povratka u košnice. Bolesti poput nozemoze i paraziti poput varoe (Varroa destructor) također su veliki problem za pčele. Nadalje uslijed urbanizacije, intenzivne poljoprivrede i klimatskih promjena dolazi do gubitka prirodnih staništa za pčele. Manjak divljih cvjetnih livada, monokulture koje nude malo hranjivih biljaka za pčele i smanjenje bio raznolikosti imaju ozbiljan utjecaj na njihovo preživljavanje. Promjene u klimi utječu na vrijeme cvjetanja biljaka, remeteći sinkronizaciju cvjetova i pčela. Toplinski valovi, suše i ekstremne vremenske pojave također pridonose smanjenju broja oprašivača.

Neprocjenjiv doprinos oprašivača gospodarstvu procjenjuje se na najmanje 5 milijardi eura godišnje, a njihove nemjerljive koristi uključuju sigurnost prehrane, zdravlje i očuvanje zdravlja ekosustava. Europa i svijet više ne mogu ignorirati gorući problem dramatičnog gubitka divljih oprašivača. Europski „crveni popis“ daje ne obećavajuću sliku, otkrivajući da otprilike jedna od tri vrste pčela, leptira i kukaca letača doživljava pad populacije. Što je još alarmantnije, jednoj od deset vrsta pčela i leptira, te jednoj od tri vrste muha prijeti izumiranje.

Dok se krećemo kroz ovu kritičnu točku planeta, imperativ je da se okupimo kako bismo zajedno doprinijeli očuvanje oprašivača. Uzdižući svoje znanje, poboljšavajući napore očuvanja i poticanjem strateškog planiranja i suradnje, možemo njegovati okoliš u kojem oprašivači mogu napredovati, čuvajući tako sam temelj naših ekosustava i dobrobit budućih generacija. Započnimo već danas!

Mi u #OPRASHI prepoznajemo nesalomljiv duh oprašivača i svim smo srcem predani zalaganju za njihovu zaštitu i očuvanje. Naša predanost ekološki prihvatljivim praksama i očuvanju prirode usklađena je s imperativnom misijom njegovanja pčela i zaštite svih drugih oprašivača za održivu i skladnu budućnost.

#Oprashi #ProtectPollinators #Biodiversity #Nature #EUInitiatives #Ekologija

Follow by Email
Pinterest
LinkedIn
Share
Instagram
WhatsApp
FbMessenger
URL has been copied successfully!
admin_ibk
ibkelava@gmail.com
No Comments

Post A Comment

Usvoji košnicu