"Usvoji košnicu" je inovativni koncept koji omogućava fizičkim i pravnim osobama da usvoje košnicu i sudjeluju u očuvanju pčelinjih zajednica. Usvajanjem, podržavate vitalnu ulogu pčela u oprašivanju i očuvanju bioraznolikosti, a uz to imate mogućnost dobivanja provjerene kvalitete meda iz vlastite košnice.
Kako usvajanjem košnice pomažem pčelama i okolišu?
Usvajanjem košnice izravno podržavate razvoj zdravih pčelinjih zajednica koje igraju ključnu ulogu u oprašivanju biljaka i očuvanju ekosustava. Pomažete u zaštiti pčela koje su od vitalnog značaja za bioraznolikost i održivost našeg okoliša.
Koji su benefiti za korporacije koje usvoje košnice?
Korporacije koje usvajaju košnice mogu koristiti ovu inicijativu za promicanje svoje predanosti ekološkim i održivim praksama. Usvajanje košnica može biti dio njihove marketinške strategije, ističući zelene akcije i podizanje svijesti o zaštiti okoliša.
Tko može usvojiti košnicu?
Košnice mogu usvojiti fizičke osobe, male tvrtke, korporacije i strateški investitori koji žele podržati očuvanje pčelinjih zajednica i bioraznolikosti. Također, nudimo priliku za uključivanje mladih kroz građanske znanstvene projekte i obrazovne inicijative.
Kako koncept "bee-share" ekonomije funkcionira?
"Bee-share" ekonomija omogućava zajedničko ulaganje u zaštitu pčelinjih zajednica. Malim i velikim investitorima pruža priliku da podrže našu misiju očuvanja pčela i ekosustava, uz potencijal za financijski povrata kroz održivo i etičko poslovanje društva.
Kako mogu saznati više o očuvanju pčela i sudjelovati u edukaciji?
Naše oaze za pčele nude edukativne resurse o očuvanju pčela i njihovoj ključnoj ulozi u ekosustavu. Za naše usvojitelje i investitore organiziramo radionice, predavanja i građanske znanstvene projekte kako bismo potaknuli svijest i omogućili javnosti sudjelovanje u očuvanju pčela.
Zašto se pčelama ostavlja minimalno 7 kg meda?
Pčelama ostavljamo minimalno 7 kg meda kao zalihe kako bi se hranile prirodnim izvorom bogatim hranjivim tvarima, umjesto šećernim otopinama koje se često koriste. Time pomažemo jačanju njihovog imunološkog sustava i otpornosti na bolesti.
PRIKUPLJA LI SE SAV MED ODJEDNOM?
Ovaj pristup prikupljanja meda koristi pčelama jer ih zadržani med, njihova prirodna hrana, jača i čini otpornijima na bolesti. Time pomažemo pčelama da prežive zimske mjesece bez potrebe za umjetnim hranjenjem, što dugoročno pridonosi zdravlju i povećanju pčelinjih zajednica.
Što znači "win-win-win" koncept OPRASHI?
Ovaj koncept koristi svima: pčelama jer dobivaju prirodnu hranu i jačaju imunitet, pčelarima jer njihova pčelinja zajednica ostaje zdrava i produktivna, usvojiteljima jer dobivaju visokokvalitetan med te društvu jer pomaže očuvanju vitalnih oprašivača i održavanju bioraznolikosti.
Tko je odgovoran za punjenje i etiketiranje meda?
Punjenje i etiketiranje meda obavlja vanjski ovlašteni partner koji se specijalizirao za taj proces. Oni osiguravaju da med bude pravilno filtriran, pakiran i označen prije nego što se isporuči usvojiteljima.
JE LI MED TESTIRAN PRIJE PAKIRANJA?
Da, med se testira kod ovlaštenih institucija kako bi se osigurala njegova kvaliteta i sigurnost prije nego što se pakira i priprema za distribuciju.
U kakvim formatima dolazi pakirani med?
Med se može pakirati u staklenke ili druge ambalažne formate, ovisno o preferencijama usvojitelja. Vanjski partner odgovoran je za pravilno punjenje i pakiranje. Naša su preporuka staklenke.
Kako med dolazi do usvojitelja?
Nakon što je med pakiran i označen, vanjski partner preuzima logistiku i dostavu te osigurava da med stigne izravno do usvojitelja na željenu adresu.
Tko se brine o logistici i distribuciji meda?
Vanjski ovlašteni partner preuzima punu odgovornost za logistiku i dostavu, uključujući pakiranje meda i njegovu sigurnu isporuku usvojiteljima.
Koliko je pčelinjih košnica bilo aktivno u EU i Hrvatskoj u 2022. godini?
U 2022. godini, u EU je bilo aktivno 20.280.000 pčelinjih košnica, što je porast od 1,3% u odnosu na prethodnu godinu. U Hrvatskoj je bilo 461.000 košnica, s godišnjim rastom od 0,3%.
Koliko pčelara ima u EU i Hrvatskoj te kakav je njihov rast?
U EU je 2022. godine bilo 710.825 pčelara, što predstavlja značajan godišnji rast od 15,6%. U Hrvatskoj je bilo 9.262 pčelara, uz impresivan rast od 27,2%.
Koji je prosječan broj košnica po pčelaru u Hrvatskoj?
Prosječan broj košnica po pčelaru u Hrvatskoj u 2022. godini bio je 29. Samo 3% pčelara u EU imaju više od 150 košnica, što ukazuje na manji broj velikih pčelara.
Zašto je povećanje broja pčelara i košnica nezadovoljavajuće?
Iako broj pčelara i košnica raste, to nije dovoljno s obzirom na dramatičan pad broja divljih oprašivača u EU. Inicijative Europske komisije, poput one pokrenute 2018., nisu imale značajan učinak na zaustavljanje ovog trenda.
Koji su glavni uzroci ugroženosti pčela i divljih oprašivača?
Glavni uzroci su upotreba pesticida, posebno neonikotinoida, bolesti poput nozemoze i parazita poput varoe, gubitak prirodnih staništa zbog urbanizacije i intenzivne poljoprivrede te negativan utjecaj klimatskih promjena.
Kako klimatske promjene utječu na pčele i oprašivače?
Klimatske promjene remete prirodni ciklus cvjetanja biljaka i aktivnosti pčela. Toplinski valovi, suše i ekstremni vremenski uvjeti dodatno otežavaju preživljavanje pčela i drugih oprašivača, smanjujući njihovu brojnost.
Zašto je važno spriječiti nestanak pčela?
Pčele su ključni oprašivači koji osiguravaju bioraznolikost i održivost ekosustava. Njihov nestanak ugrožava poljoprivrednu proizvodnju, smanjuje prinose mnogih usjeva te može dovesti do dalekosežnih posljedica za okoliš i ljudsku prehranu.
Kako možemo podržati opstanak pčela?
Borba protiv nestanka pčela uključuje smanjenje upotrebe pesticida, promicanje ekološke poljoprivrede, očuvanje staništa, povećanje svijesti o važnosti pčela te financiranje istraživanja i inovacija koje pomažu zaštiti pčelinjih zajednica.